Az interj� magyar ford�t�sa tervbe van v�ve.

08. 05. 2008. | 21:00

DESET GODINA AMERI�KOG SNA GORANA VI�NJI�A (1)
Prvi put u �iminu novom domu u Los Angelesu

Autor Pi�e i snimio Jure Ili�

U utorak u deset sati dolazim po tebe – rekao mi je Goran Vi�nji�, nakon �to smo se nekoliko puta dogovarali o mom dolasku u Los Angeles. I kao pravi ameri�ki profesionalac, usprkos neprekidnoj prometnoj gu�vi u megalopolisu kakav je LA, Goran, ili �ime kako ga zovu prijatelji, do�ao je to�no u minutu. Bila je to sitnica, ali dojam koji je svojom to�no��u ostavio nije pokvario ni poslije, a dru�ili smo se intenzivno nekoliko dana.

Premda se ve� dugo poznajemo, jo� od vemena kad je bio student na zagreba�koj Akademiji dramskih umjetnosti, moram re�i da mi je imponirala njegova srda�nost, gostoprimstvo i ljubaznost kojom me do�ekao i brinuo se za vrijeme cijelog boravka u Los Angelesu. Zapravo, poslije sam saznao da je odgodio neke va�ne poslovne obveze kako bi se u miru posvetio na�em razgovoru. Uostalom, bio sam prvi hrvatski novinar uop�e koji je posjetio Gorana Vi�nji�a i njegovu suprugu Ivanu u njihovoj novoj ku�i.

Bio je sportski odjeven, uredno obrijan, u tamnoj ko�ulji. U LA-u su bila ugodna 24 stupnja, Goran je vozio tzv. hibrid, automobil koji djelomi�no vozi na gorivo, a malo na struju, pa je to njegov prinos manjem zaga�ivanju okoli�a. U gara�i ga �eka veliki obiteljski mercedes, a Porshe Carrera je ipak samo za osobni gu�t, za njegovu ljubav prema brzinama. Ponekad nastupa na pravoj pisti i natje�e se u humanitarnim utrkama u vo�nji s poznatima. Ka�e da je jednom bio suparnik kapetanu Picardu iz “Zvjezdanih staza”, tj. glumcu Patricku Stewartu. I dok se on utrkuje, Ivana grize nokte u pani�nom strahu. Ali, on je ipak izvrstan voza�, �to je vrlo va�no u gradu gdje se ni u du�an ne mo�e oti�i bez automobila.

S Tinom na izlete
– Po ulicama LA-a nema utrkivanja, jer su ovdje policajci nemilosrdni – ka�e Goran. – Nije va�no tko ste ni kakve veze imate, policajac �e jednostavno odrecitirati sve �to ste upravo protuzakonito uradili i naplatiti vam kaznu na licu mjesta. Ako prekr�aj ponovite, kazna se drasti�no uve�ava, a dio se mora odraditi u javno korisnim poslovima...
Goran je prije imao aston martina, �to mu je bio mladala�ki san, no kasnije ga je prodao, a dobar terenac znaju unajmiti kad obiteljski s usvojenim sin�i�em Tinom odlaze na du�e izlete u prirodu, �to im je posebna radost.

Tin ima posebno mjesto u srcima Vi�nji�evih. Obasipaju ga ljubavlju, a on im uzvra�a veselim osmjesima i gugutanjem.
– Ljudi koji nikada nisu pokrenuli proces usvojenja djeteta nemaju pojma koliko je to te�ko i iscrpljuju�e, posebice po ameri�kim zakonima. Do�ivljavaju to kao, eto, ode �ime u du�an i kupi dijete jer sam poznati glumac. Ivana i ja smo vrlo, vrlo dugo radili na tome da usvojimo dijete.

Do samog potpisivanja papira nismo bili sigurni ho�e li Tin ostati u na�oj ku�i. To je izuzetno stresno, ali i vrlo lijepo iskustvo. Tin je po svemu na�e dijete, do�ao je k nama samo 32 sata nakon poroda. On je bio �eljeno dijete i okru�en je s puno ljubavi i pa�nje. Mi smo ti koji bdijemo nad njim kad je bolestan, svuda idemo zajedno, u�imo ga prve rije�i i prve korake, odgajamo ga. On je na� sin i u ovom trenutku najbitnija osoba u na�em �ivotu. 

Tu�kanac u L.A.-u
Vozimo se po beskrajnim autocestama i ulicama Los Angelesa, sve do dijela West Hollywooda, na razme�i s Beverly Hillsom, gdje dominiraju bre�uljci poput Tu�kanca ili Pantov�aka, na�i�kani elitnim vilama, gdje je u jednoj od avenija smje�tena i obiteljska ku�a Gorana i Ivane Vi�nji�. Rije� je o pravoj hacijendi u doslovnom smislu rije�i, s obaveznim bazenom i vrtom. Ku�a je toliko lijepo ure�ena, odi�e specifi�nim stilom i mediteranskim ugo�ajem, da su je novinari uglednog magazina In Style uvrstili u svoj �asopis kao pravi arhitektonski biser.

Za to je najzaslu�nija Ivana Vi�nji�, koja je od po�etka sudjelovala u njezinu preure�ivanju. Pri�aju mi da je ku�a u trenutku kad su je kupovali bila u prili�no ruiniranom stanju, pa je gotovo nisu kupili. No, Ivana je imala svoju viziju obiteljskoga gnijezda, pa je doslovno radila s majstorima, crtaju�i cjelinu i detalje, kako bi dobila dom po vlastitoj �elji i mjeri.

– Birala je plo�ice, boje, materijale, detalje, osobno je pomagala u raznim poslovima, recimo u bojenju jedne sobe jer je �eljela odre�enu nijansu – ka�e Goran, koji doista mo�e biti ponosan na Ivanu. Jer, ku�a stvarno ima du�u, toliko da je od one prethodne ostala samo prednja fasada. Tako se dogodilo da je dom Vi�nji�evih dobio pravi vinski podrum, u kojemu Goran na odre�enoj temperaturi �uva svoju solidnu kolekciju vina, u prizemlju je dnevni dio, s dnevnim boravkom, kuhinjom, blagovaonicom, sanitarijama i velikim Goranovim radnim kabinetom, te gara�om.

Cvije�e iz Dalmacije
U dvori�nom dijelu je ljetna kuhinja i blagovaonica, dru�tveni salon i velika terasa, te dvori�ni stan, sve smje�teno oko grijanog bazena, koji ima i posebnu tvrdu pokrivku. Trava, �i�ana i ure�ena, prekriva velik dio dvori�ta, sve do ro�tilja i stolica od drveta, a dalmatinsko bilje penje se po zemljanoj stijeni na kraju dvori�ta. Ivana je odabrala ru�marin, lavandu, metvicu, lovor i drugo na�e bilje koje krasi tu zemljanu stijenu, premda u Kaliforniji ima toliko cvije�a da ne�to cvate u svako doba godine.

Na katu je spava�i dio, a svaka prostorija ima svoju kupaonicu i terasu, posebna soba je odre�ena za garderobu, premda je Ivana rado ostavila i neke lijepo ure�ene starinske ormare. Tu je i velika gostinska soba. Na prozorima su originalne dalmatinske grilje, a ne njihova imitacija, kako je ina�e uobi�ajeno u ameri�kim vilama. Zanimljiv detalj je parket u dnevnom dijelu, koji je potpuno nov, ali ga je Ivana dala izgrebati da izgleda kao da je starinski.

Zvijezde u “Madeu”
Svidjelo nam se i intimno ure�enje dnevnog dijela, u kojemu prepoznajemo slike pokojnog Ivana Lackovi�a Croate, Ivanina krsnog kuma, zatim Vasilija Jordana, plakat dubrova�kog Hamleta �to ga je naslikao Dimitrije Popovi� i druge slike na�ih poznatih slikara. Zapravo, cijela ku�a je ure�ena biranim slikama i umjetninama, �to joj daje poseban �arm.

Goran Vi�nji� je istinska hollywoodska zvijezda. Primijetili smo to na svakom koraku gdje smo se kretali. On se doima skromnim, ne �eli biti upadljiv, no ljudi ga prepoznaju. U samo deset godina �ivota u Americi Goran se od zanimljivog i lijepog stranca u seriji “Hitna slu�ba” nametnuo ve� nakon tri sezone u prvo ime na �pici tog vrlo uspje�nog serijala, sjajno zamjenjuju�i velikog Georga Clooneyja, �to je uspjeh kakav doista nikada nije napravio nijedan hrvatski glumac. Uostalom bio je po jednom izboru uvr�ten me�u najljep�e mu�karce svijeta, a glumio je s nekima od najve�ih filmskih ljepotica na�eg doba.

Ono �to primje�ujemo, odlaze�i na ru�ak u elitni talijanski restoran “Madeo”, smje�ten ne�to ni�e od znamenitog Sunset bulevara, strahopo�tovanje je s kojim ga do�ekuju ne samo konobari nego i gazda i glavni kuhar. Pozdravljaju ga ba� kao veliku zvijezdu, ali i kao nekog svog. Njegov stol ga �eka, kuhar pita jesmo li zadovoljni vrlo ukusnim i biranim jelima, konobari stalno tr�e i brinu se da sve bude – izvrsno. A taj restoran je ugodno mjesto za Clinta Eastwooda, Warrena Beattyja, Barbru Streisand i druge najve�e hollywoodske zvijezde.

10. 05. 2008. | 08:35

EKSKLUZIVNO Deset godina ameri�kog sna Gorana Vi�nji�a (2)
Goran Vi�nji� - Hamlet kojeg voli i Amerika
Autor Jure Ili�

  Biti ili ne biti, to je pitanje! – ka�e Hamlet. A jedan od najboljih hrvatskih Hamleta bio je Goran Vi�nji�, sredinom devedesetih godina u Dubrovniku na Lovrijencu. I bilo je!

Razgovaramo desetlje�e poslije u njegovoj vili u Los Angelesu, u West Hollywoodu. Rije� je o fenomenu, jer je to streloviti uspjeh kakav nikada nije postigao nijedan hrvatski glumac. Goran je upravo zavr�io, snimaju�i u pro�li petak zadnje kadrove, svoj devetogodi�nji anga�man u serijalu “Hitna slu�ba”, koji ga je u�inio svjetski popularnim. Serija je u Americi bila jedna od najgledanijih svih vremena, a Goranovo ime ve� nakon tri sezone bilo je na vrhu �pice.

– Bile su to jo� samo zavr�ne obveze, zadnji dani snimanja, a i nedavni trodnevni radni put u Chicago bio je dio tih poslova – pri�a nam Vi�nji�.

Vi�nji� je anga�iran i u filmu “New York, I Love You”. U tom omnibusu razli�itih sudbina, u vrlo jakoj i zvjezdanoj gluma�koj ekipi (Orlando Bloomm, Eliah Wood, Christina Ricci, Robin Wright Penn, John Hurt, Julie Christie, Natalie Portman i Scarlett Johanson) Goran glumi jednu od glavnih uloga, a partnerica mu je bila Carla Gugino. Goranov radni kabinet prepun je razli�itih knjiga i stvari koje podsje�aju na Hrvatsku. Tako i po�injemo op�iran razgovor koji smo u njegovu domu u West Hollywoodu vodili dva dana.

• Vratimo se na po�etke, na Va�e studiranje i na Va�u generaciju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. S kime ste studirali? Tko su bili ti ljudi? Znam da ste ostali prijatelj s mnogima od njih…
– Bila je to dobra generacija, jedna od najboljih. Bilo nas je trinaest i moram ih sve navesti. S nekima sam stvarno ostao jako dobar prijatelj do danas. To su: Katarina Bistrovi� Darva�, Rene Bitorajac, Sa�a Buneta, Ivana Buljan, Tarik Filipovi�, Hrvoje Hendl, Mirej Stani�, Davor Svedru�i�, Alen �alinovi�, Lucija �erbed�ija, Nina Violi� i Samir Vuj�i�. Profesorica glume bila nam je Neva Ro�i�, a asistentica Koraljka Hrs, �to je kao kombinacija bilo fenomenalno, a istodobno profesor govora bio nam je Tonko Lonza.

Tom trojcu – Nevi, Tonku i Koraljki – apsolutno dugujem jako, jako puno… Sve moje osnove pona�anja u ovom poslu, odabir puteva u karijeri, izbor uloga, profesionalnost, dolaske na vrijeme, sve, sve, sve… Danas je do�lo vrijeme da ka�em da sve �to su me ti ljudi nau�ili u poslu – da njima dugujem veliku ve�inu svoje karijere. To iskreno tvrdim. Na�a je generacija ostala zajedno tri ili �etiri semestra i tada je bilo puno �pekulacija ho�e li to biti dobro za nas, a ja danas tvrdim da je to bilo – fantasti�no iskustvo!

• �ega se sje�ate iz tog vremena? Koja Vam je bila prva javna predstava?
– Te�ko je bilo igrati recimo u zboru u “Antigoni”, ali sje�am se “Balada Petrice Kermepuha”, na zadnjoj godini na kojoj smo imali scenski govor kod profesora Lonze. On nas je pustio da improviziramo i to je ispalo odli�no. A prva prava predstava bio mi je Pirandelo “Kakvu me ho�e�” u re�iji Ivice Kun�evi�a u DK “Gavelli”. Igrali smo u predvorju, glavna uloga je bila Edita Maji�, a ja sam igrao malu ulogu bez ikakva teksta, koja zapravo i ne postoji! Ali bila je to moja prva profesionalna uloga…

E, onda je iznenada do�ao Jupin “Hamlet” u Dubrovniku. Meni je bila dodijeljena uloga Laerta, ali zbog bolesti kolege samo tridesetak dana prije premijere odlu�eno je da ja budem Hamlet. Bilo je to dosta te�ko, naporno. Jedni su mi govorili da to ne radim, da �u uni�titi karijeru, a drugi su mi savjetovali da svakako uzmem, jer ako sad odustanem, tko zna ho�u li ga ikada vi�e igrati…

I mama mi je tada rekla: “Sinko, uzmi ti to, mo�e� ti to napraviti…” Sje�am se da je u Hrvatskom narodnom kazali�tu bila takva ekipa koja je sjajno nosila uloge: pokojna Ena Begovi�, Mujica, Vanja Drach, Alma, �piro Guberina… I svi su mi jako pomagali, znaju�i �to meni zna�i taj kratki rok za uvje�bavanje. Bio sam 24 sata dnevno u toj ulozi, ali sva sje�anja su stvarno jako lijepa, prakti�no nema ni jednog negativnog. Predstavu smo igrali �est-sedam sezona, a jednu sam odigrao kad sam ve� bio u “Hitnoj slu�bi”!

• Sje�am se da su u Dubrovniku na premijeri bile ovacije, odu�evljenje. I Vi volite Dubrovnik?
– Obo�avam ga! Tamo sam sa 21 godinom igrao Hamleta, a mene su osobno fascinirale te zidine, Stradun, Lovrijenac… Sve je to jedna �arolija, za koju me ve�u samo lijepe uspomene…

• Pa ipak, Va�e su prve kazali�ne uspomene vezane za �ibenik?
– U �ibenskom sam kazali�tu bio od svoje devete godine. Bilo je to amatersko kazali�te, koje je igralo kroz godinu za �ibensku publiku. Jedna od dra�ih predstava bila je Bre�anova drama “Ne�astivi na filozofskom fakultetu”, koju je re�irao Pero Mio�. Ja sam igrao ulogu vodoinstalatera Mi�ka, �to je bila moja prva ve�a uloga s odraslima; do tada sam igrao u predstavama za djecu. Roditeljima je bio drag taj moj hobi, oni su me podr�avali, jer su znali gdje sam i �to radim. Tako je bilo do kraja srednje �kole, a kad sam do�ao s idejom da idem na glumu, to im je bilo logi�no i normalno.

• �to Vam je donio Hamlet u gluma�kom poslu?
– Donio mi je puno. Jo� prije Hamleta imao sam malu stipendiju za “Gavellu”. Ravnatelj je tada bio Kre�o Dolen�i�, koji je nama na akademiji bio asistent, pa sam tako nakon druge godine dobio stipendiju. Sje�am se predstave “Hamleta u Mrdu�i Donjoj”, koju je re�irao Mustafa Nadarevi�.

I dok sam ja gruntao u glavi kako �u se sad prebaciti iz svijeta pravog Hamleta u ovog, Mujica mi je rekao da je to odli�na situacija; ja sam ga poslu�ao i odigrao sam to kako treba. Igrali smo u alternaciji Vedran Mlikota i ja, kao i Katarina Bistrovi� Darva� i Linda Begonja, Ivo Gregurevi� i Sreten Mokrovi�, Mujica i Vanja Drach. Tu smo predstavu odigrali dvjesta puta, a na jubilarnoj izvedbi izmjenjivali smo se u ulogama.

To mi je jedna od dra�ih predstava. I u �ibeniku sam je gledao kao dijete, Mate Gulin je glumio Bukaru i bio je jedan od najboljih glumaca u toj ulozi uop�e…

• Sje�ate li se tih tekstova? Koliko bi ti danas trebalo vremena da se ponovo pripremite za te uloge?
– Ma, tri-�etiri dana za Hamleta, a za Mrdu�u jedan dan… Nije to bilo tako davno, pa Hamleta sam igrao jo� prije sedam-osam godina.

• Kad biste istodobno dobili poziv s Broadwaya i iz zagreba�kog HNK, �to biste radije odabrali?
– I sad imam nekoliko veza u HNK u Zagrebu, pa ne bih htio zvu�ati bahato, ali mi se �ini da bih s nekoliko telefonskih poziva mogao ne�to dogovoriti tamo…

• Usporedo s kazali�tem po�injete raditi i na filmu. Na Filmskom festivalu u Puli 1995. godine prikazan je kratki televizijski film “Vidimo se” Ivana Salaja, u kojem ste i Vi igrali. �to Vam je to tada zna�ilo?
– Bio sam student i bilo je to sjajno iskustvo. U glavnoj ulozi bio je Nenad Cvetko, djevojka mu je bila Na�a Peri�i�, gasti� Rene Bitorajac i ja, hosovac Maks... okupljamo se na sprovodu umrlog prijatelja i odlu�ujemo s njim provesti jo� jednu pijanu no�.

Bilo mi je drago da me Salaj zvao, on je sve i napravio, pri�u, scenarij i re�iju. Bio je to studentsko-televizijski bud�et, pla�a nam je bila da smo mogli zadr�ati dijelove kostima, recimo traperice. A ja nisam mogao uzeti ni uniformu… Ali s Ivanom Salajem bih i danas volio raditi, on je sjajan re�iser. �uo sam da napokon ima novi scenarij i oni koji su ga �itali tvrde mi da je to najbolja pri�a o Domovinskom ratu uop�e napravljena do sada.

Ivane, ako ovo �ita�, molim te po�uri se s tim filmom i zovi me. Ajmo radit ponovo…


 

10. 05. 2008. | 21:12

DESET GODINA AMERI�KOG SNA GORANA VI�NJI�A (3)

Vi�nji�: Trebalo mi je puno sre�e za sve ovo...
Autor Jure Ili�

- Recept je bio: treba� raditi ko manijak i sve �e biti u redu. Ivana me podr�avala, brinula se o svemu, pazila… - ka�e Goran

 Sredinom devedesetih uslijedila su jo� dva filmska iskustva Gorana Vi�nji�a. Najprije “Pu�ka za uspavljivanje” Hrvoja Hribara, a potom strana koprodukcija “Dobrodo�li u Sarajevo”. Prije dvanaest godina, prilikom boravka na filmskom festivalu u Cannesu, Gorana �eli upoznati agentica Elyse Scherz. Suradnja je tada zapo�ela i nastavila se sve do danas. Goran je postao njezina prva velika zvijezda, a s njim je ostvarila hollywoodske snove i danas je jedna od najja�ih agentica u Los Angelesu...

• Kako se dogodilo da odete u Ameriku? Je li postojala neka Va�a intimna namjera ili se sve doga�alo spontano?
– Moram ispri�ati ne�to �to dosad nikada nikome nisam rekao. Kad sam bio mali, zami�ljao sam neke svoje pri�e, filmove pred spavanje… Bili su to uglavnom SF filmovi. Poslije sam to uspore�ivao s na�im filmovima, ali ovi “moji” bili su druk�iji: sa specijalnim efektima, bogatih produkcija i s velikim ekipama. Danas mi se �ini da je upravo to bio neki mali “klik” u mojoj glavi, koji me tjerao naprijed, da se oku�am, da probam, da mo�da najprije budem glumac, a onda probam i kao producent ili re�iser… Ali, valja re�i da je trebalo puno sre�e da dobijem ulogu u “Dobrodo�li u Sarajevo”, jo� vi�e sre�e da budem u Cannesu, da me tamo primijeti Elyse Scherz, da me po�alje na audiciju za “Practical Magic” i da ba� ja dobijem ulogu. I onda je sve dalje krenulo u Americi… Tada jo� nisam dobro znao engleski. Od tada, dakle ve� dvanaest godina, moja u�iteljica engleskog je Julia Adams, moj “dialect coach”. S njom sam radio za vrijeme “Hitne slu�be”, prakti�no svaki dan barem dva sata, izuzimaju�i vikende i godi�nje odmore.

• Najva�niji dio Va�e ameri�ke karijere svakako je serija “Hitna slu�ba”. Kako ste to osobno do�ivjeli?
– “Hitna slu�ba” je uslijedila godinu i pol nakon “Praktical Magica”. Snimio sam jo� jedan film, “Committed”, ali to isto nije bilo posebno veliko. Dogodilo se da smo Ivana i ja ve� kupili avionske karte za povratak, novac smo ve� bili potro�ili, i taj dan kad smo se ve� spakirali nazvala me agentica i rekla da mi u “Hitnoj slu�bi” nude ugovor na godinu dana. “U onoj 'Hitnoj slu�bi’?!” pitao sam iznena�eno. Danas sve to izgleda nekako normalno, ali tada je “E. R.” bila najgledaniji televizijski �ou program u Americi, dobivali su svakakve nagrade, itd. Bio je to velik uspjeh za mene. Evo jedne intimne ilustracije: javio sam doma mami da ka�e teti Kati (mami mog prijatelja), koja je bila totalni fanatik za tom serijom, da sam dobio jednu od uloga! E, to je kona�no zna�ilo da sam stvarno uspio...  

 Ali, ispri�at �u Vam kako je to izgledalo u stvarnosti. Svako jutro sam u studiju bio u pet ujutro. Najprije bih radio engleski. �minkanje je po�injalo u �est i dvadeset, trajalo do sedam, i onda je po�injalo snimanje. Zna�i, moj normalni radni dan trajao je �etrnaest sati, pet dana u tjednu. Na po�etku su me koristili ba� onako gadno, pa bi ponekad snimanje potrajalo i po sedamnaest sati, plus ona moja dva sata engleskog…
Ipak, bila je to potpuna financijska sigurnost, puno se stvari time sredilo, od pristojnog �ivota, radne dozvole, do mogu�nosti da sve bude legalno i da mogu i�i na audicije koje mene zanimaju. Ma, nije lako biti strani glumac u Americi… Za to sam vrijeme snimio i dosta filmova. Najdra�i mi je, dakako, bio “Deep End”. Bio je to odli�an film, prva zahtjevna uloga za mene, i za tu ulogu dobio sam prve pozitivne filmske kritike. Drag mi je i televizijski film “Spartak”, koji sam prihvatio jer sam znao da �e obilovati akcijom. I tamo sam, na snimanju u Bugarskoj, upoznao dosta dragih ljudi, a s nekim Englezima ostao sam u prijateljskim odnosima.

• Je li Vam ikada “pukao film”, jeste li se ikada zapitali – �emu sve to?
– Zapravo, prve godine sve je bilo uzbudljivo, stalno se ne�to doga�alo, novinari su nas intervjuirali,presice, sve�anosti nagrada, nominacije za Emmy ili People Choice… Prve tri godine nisam stigao zraka udahnuti, a nisam stao. Takav vlak do�e jednom u �ivotu, i odlu�io sam iskorititi priliku i ne pu�tati je iz ruku.
Tih prvih osam godina nisam imao spojena slobodna tri mjeseca u komadu za odmor, sve do ovog posljednjeg filma u Vancouveru. Ponuda za “Helen” do�la je ba� kad sam se bio odlu�io odmoriti, no to nisam mogao odbiti.
Producenti “Hitne slu�be” iza�li su mi u susret kad sam trebao snimati “Dugu mra�nu no�” s Ton�ijem Vrdoljakom i tada sam dobio 40 dana slobodno. Taj film smo snimali brutalno iscrpljuju�e, s tek nekoliko dana pauze. Iako sam izgubio tri epizode “Hitne slu�be”, to mi je bio jedan od najdra�ih poslova u �ivotu.

• Zna�i li to da Vam je Ton�i ipak nekako utjecao na karijeru?
– Ma barem Vi kao na� prijatelj znate da smo Ivana i ja po�eli hodati kad sam ve� odradio Cannes i da Ton�ija nisam prije toga nikad vidio. Naravno da mi je drag kao redatelj i kao �ovjek, pa sam rado glumio u njegovu filmu, ali moja Amerika nema veze s njim. Ponovit �u najjednostavnije: trebalo je puno sre�e i jo� vi�e te�kog rada da do�em do ovoga gdje sam sad. S Ton�ijem bih volio uvijek raditi, objektivno mislim da je najbolji redatelj s kojim sam ikad radio. Uostalom, ve� pripremamo ne�to novo. I s Jupom (Jo�kom Juvan�i�em) isto bih tako radio predstave da sam tu… Ma s njim bih sutra radio!

• Vratimo se jo� malo na “Hitnu slu�bu”. Kako ste Vi do�ivjeli prva snimanja, je li to bio �ok za Vas? Jeste li imali i�iju potporu?
– Ne, meni je to izgledalo isto kao dolazak na snimanje “Pu�ke za uspavljivanje” naprimjer. Pravi �ok za mene bio je kad sam prvi put, kao klinac od 21 godine, do�ao s Akademije raditi u HNK, kad sam upoznao pokojnu Enu Begovi�, Vanju Dracha, Mustafu Nadarevi�a, Almu Pricu... To je bio �ok! Sve poslije bilo je lako, koliko god to danas zvu�alo smije�no. Meni je ulazak u HNK bio toliki skok od nule prema ne�emu, da sam sve �to je poslije do�lo prihva�ao zdravo za gotovo. Recept je bio: treba� raditi ko manijak i sve �e biti u redu. Ivana me tada podr�avala, brinula se o svemu, pazila… “Hitna slu�ba” je bila stra�no jak projekt, svi su �eljeli sudjelovati, tada je bila impresivna lista gostuju�ih glumaca u seriji: Sally Field, Ray Liotta, Jon Voight itd., a ja sam bio na sigurnom ugovoru. Ho�u re�i, potpora ti treba kad ti lo�e ide, kad se doga�aju ru�ne stvari, a meni je i�lo jako dobro, samo je trebalo naporno raditi. Ali u poslu koji obo�ava�.
 
• Je li se Va� lik u seriji s vremenom mijenjao, �to se s njim doga�alo? Koliko je istine u tome da ste scenaristima sugerirali detalje?
– S tim sam likom bio devet godina. Jako se promijenio. I karakter se mijenjao. Dr. Luka Kova� je s vremenom, kako su odlazili stari likovi iz serije, dobivao na va�nosti, a ja sam ve� nakon nekoliko sezona dospio na prvo mjesto gluma�ke liste. Imao sam dobar odnos sa scenaristima, koji su ponekad imali krive podatke o Hrvatskoj, pa sam ih ispravljao, sugerirao im nove detalje. Pa i moj se lik u po�etku trebao zvati Jovan, ali sam inzistirao da se to promijeni. “Vama je svejedno, ali meni je jako va�no!” rekao sam i pitali su me �to bih volio. Tako sam karakteru dao ime i postao sam dr. Luka, po mom ne�aku! I agentici sam rekao da �u inzistirati oko takvih stvari u vezi s Hrvatskom, a za sve drugo me nije bilo briga, niti sam imao prava i�ta mijenjati, niti sam �elio.

• Sje�am se da bi u Zagrebu u vrijeme emitiranja “Hitne” ulice bile prazne. Meni je najupe�atljivija bila epizoda u kojoj Vi govorite Hamleta na hrvatskom…
– Da, zvali su me mnogi nakon emitiranja te epizode, �estitali. A meni je to bilo jako obi�no. Zapravo, dogodilo se da je jednom kod mene bio kolega Noah Wyle. Igrali smo biljar i on je primijetio ove moje ma�eve, pitao me znam li ma�evati. “Kako ne, to nam je bilo obavezno na Akademiji“, rekao sam mu. Doista, na Akademiji smo odli�no ma�evali Rene Bitorajac i ja, jo� par kolega… Onda smo Noah i ja predlo�ili scenaristima da nam ubace ne�to s ma�evanjem, oni su to prenijeli glavnom scenaristu, koji je bio odu�evljen na�om idejom. I onda je jednom osobno do�ao na set i rekao: “Imam dobre vijesti za Noaha i Gorana. Ma�ujete u idu�oj epizodi.” To je bila ta epizoda u kojoj recitiram Hamleta. Ona je zapravo bila jako jeftina, sve se doga�a u jednoj sobi, nema u njoj uop�e bolnice. Snimili smo je za �est dana, a ne za osam koliko je uobi�ajeno, a fond je prenesen na idu�u, spektakularnu, u kojoj je puno akcije… Ali, epizoda je svima legla, bila je jako popularna i u Americi. Za mog Hamleta dali su mi da izaberem monolog koji �elim, a meni je bio najdra�i “Biti ili ne biti”, jer je prepoznatljiv… I Amerikancima je bio zanimljiv taj moj Hamlet.

• Kakva je bila ekipa “Hitne”? Jeste li se dru�ili privatno?
– Bila je dobra ekipa. Evo, recimo, zajedno smo i�li u Las Vegas na koncert Tri tenora, kad bi netko od nas snimio film, svi bismo zajedno odlazili na premijere, a nakon seta odlazili bismo u jedan restoran na cugu i zezanje. Tamo je znao do�i i George Clooney k nama, ve� davno nakon �to je oti�ao iz serije. Znali smo oti�i zajedno na skijanje po petnaest dana. Mene je to podsje�alo na moja ljetovanja u Hrvatskoj dok sam bio na Akademiji, kad bismo Rene Bitorajac i ja sko�ili do Bunete u Crikvenicu, onda bismo zajedno oti�li k meni u �ibenik, posjetili bismo �alinovi�a na Splitskom ljetu, pa bismo se zaletjeli do Dubrovnika… i bili bismo cijelo ljeto zajedno. Ova me ekipa u “Hitnoj” podsje�ala na te dane. Evo, ja sad nisam vi�e s njima, ali se ipak �esto vi�amo i dru�imo.

O medijskim glupostima
• U zadnje vrijeme Vas i Ivanu opet prozivaju po novinama. Imate li kakav komentar na to?
– Ma znam ja da se po novinama pi�u svakakve gluposti. Danas svatko �eljan publiciteta mo�e lupetati �to god ho�e. Zato ja jednostavno vi�e ni�ta ne �itam jer mi se ne da demantirati ili tu�iti svaku budalu. Nisam vidio nijedne novine ni na papiru ni na internetu ve� vi�e od godine dana! Ne zanima me. Ivana i ja imamo malo dijete doma i nemamo vremena za budala�tine. Uostalom, ja sam ve� odavno sve rekao i �vrsto stojim iza toga. �ao mi je samo �to mi maltretiraju suprugu i obitelj i �to se op�enito danas ne biraju sredstva, a stradavaju najvi�e nedu�ne osobe i djeca.

Skija� iz Dalmacije
• A kamo Ivana i Vi privatno odlazite? Kako provodite vikende i odmore?
– Od po�etka redovito odlazimo na skijanje, najvi�e u Colorado. Jako volim skijanje, kao da nisam Dalmatinac! A preko vikenda odlazimo kamo nas auto odveze, volimo prirodu, off road staze i terence. Obi�li smo Kaliforniju uzdu� i poprijeko, Arizonu, sve �to je u dosegu auta. Ovaj put na skijanje nismo i�li autom jer je Tin malen, pa smo i�li avionom… I odlazim na autoutrke stotinjak milja izvan LA, u Villow Valley. Vozim svoj Porsche Carreru (s nekim dodacima) ili unajmim tamo neki auto…